
Starije komšije u svakom kraju imaju svoju prognozu. Kada ih zaboli koleno ili ih prostrel u krstima, kažu da će sutra kiša, i često budu u pravu. Ova narodna mudrost nije sujeverje. Ljudi koji imaju reumu, artrozu ili stare povrede zaista osećaju promenu vremena u zglobovima, a jesen i zima su period kada se te tegobe najčešće vraćaju.
U ovom tekstu objašnjavamo šta se dešava u zglobu kada temperatura padne i vazduh postane vlažan, zašto su neki ljudi osetljiviji od drugih i kako prirodni sastojci mogu da ublaže bol u zglobovima zimi. Na kraju je i nekoliko praktičnih saveta za dane kada magla ne silazi sa grada.
Zglob je mesto gde se dodiruju dve kosti. Njihovi krajevi su prekriveni glatkom hrskavicom, koja omogućava da klize jedna preko druge bez trenja. Ceo zglob obavija zglobna čaura, a s unutrašnje strane nalazi se tanka sinovijalna opna koja proizvodi zglobnu tečnost. Ta tečnost podmazuje površine i hrani hrskavicu, jer hrskavica nema sopstvene krvne sudove.
Oko zgloba su tetive, ligamenti, mišići i nervi. Bol može poticati iz bilo kog od tih delova. Kod artroze se hrskavica vremenom troši, pa kosti počinju da se dodiruju neravnim površinama. Kod zapaljenskih reumatskih bolesti, kao što je reumatoidni artritis, imuni sistem greškom napada sopstvena zglobna tkiva. Postoje i stanja u kojima je nerv priklješten između kostiju, pa nastaju lumbago, išijas ili sindrom bolnog ramena.
U narodu se sve to zove jednom rečju, reuma. Bez obzira na tačan uzrok, zajedničko im je da zglob koji je već oštećen ili zapaljen reaguje na svaku promenu iz okruženja jače od zdravog.
Najčešće objašnjenje odnosi se na atmosferski pritisak. Pre kiše i snega pritisak vazduha pada. Tkiva oko zgloba, posebno ako su već otečena ili zapaljena, tada se blago šire jer spolja na njih pritiska manje vazduha. To širenje nadražuje nervne završetke u zglobnoj čauri, a čovek ga oseća kao tup bol ili zatezanje. Istraživanja na ovu temu ne daju uvek iste rezultate, ali veliki broj pacijenata opisuje upravo takvo iskustvo.
Hladnoća deluje na drugi način. Kada je telu hladno, krvni sudovi u udovima se sužavaju kako bi se toplota sačuvala za unutrašnje organe. Zglob tada dobija manje krvi, a sa njom i manje kiseonika. Produkti metabolizma, koji inače odlaze krvotokom, zadržavaju se u tkivu i pojačavaju bol. Zglobna tečnost na nižoj temperaturi postaje gušća, pa zglob ujutru deluje krut i zarđao dok se ne razmrda.
Mišići na hladnom refleksno postaju napeti. Ko je stajao na autobuskoj stanici dok duva košava, zna kako se ramena sama podignu ka ušima. Ta napetost dodatno opterećuje zglobove i kičmu, pa se posle takvog dana javljaju ukočen vrat i bol u leđima.
Zimi se manje krećemo. Dani su kratki, napolju je mrak već oko pet popodne, pa većina ljudi posle posla sedi pored televizora. Zglob koji se ne pokreće ne dobija dovoljno zglobne tečnosti, a mišići koji ga drže slabe. Upravo zato se mnogima tegobe pojačaju u januaru i februaru, posle dugog perioda neaktivnosti.
Sezonski poslovi takođe uzimaju danak. Cepanje drva, nošenje džakova krompira u podrum, čišćenje snega i branje kukuruza opterećuju leđa i ramena više nego bilo šta tokom leta. Klanje svinja i spremanje mesa za sušenje u selima obično pada u decembar, a taj posao podrazumeva sate stajanja na hladnom i dizanje teškog tereta. Prostrel u krstima posle takvog vikenda nije retkost.
Ima i manje očiglednih okidača. Spavanje uz otvoren prozor ili ispod klime koja duva direktno u rame često završi ukočenim vratom. Mokra obuća i promrzle noge posle šetnje po snegu nadražuju zglobove stopala i kolena. Čak i teška zimska hrana i manje vode u organizmu mogu kod nekih ljudi pojačati osećaj ukočenosti.
Ljudi stariji od pedeset godina najčešće prijavljuju da im zglobovi predviđaju vreme, jer kod njih je hrskavica već donekle istrošena. Žene češće imaju reumatoidni artritis i osteoartrozu kolena i šaka. Veoma osetljivi su i oni koji su nekada slomili ruku ili nogu, iščašili zglob ili imali operaciju kolena. Ožiljno tkivo na mestu stare povrede reaguje na promenu pritiska i temperature jače od zdravog.
Posebna grupa su ljudi koji rade napolju ili u nezagrejanim prostorima. Građevinci, poljoprivrednici, poštari, magacioneri u hladnim halama i vozači koji stalno ulaze i izlaze iz vozila izloženi su naglim promenama temperature desetinama puta dnevno. Sportisti rekreativci koji igraju mali fudbal ili trče po hladnom bez dobrog zagrevanja često dobiju upalu tetiva i bolove u kolenima.
Spoljna primena melema ne može da vrati istrošenu hrskavicu, ali može da ublaži bol, smiri zapaljenje i popravi prokrvljenost bolnog mesta. Melem protiv reume Brđanskog melema napravljen je sa tim ciljevima i deluje na nekoliko načina u isto vreme.
Prvi sastojak koji se oseti odmah posle nanošenja je kapsaicin, aktivna materija ljute paprike. On izaziva takozvanu akutnu hiperemiju, odnosno pojačan dotok krvi u tretirano područje. Kada zglobu stigne više krvi, stiže i više kiseonika, a odnose se kiseli produkti metabolizma koji pojačavaju bol. Zato se na mestu nanošenja javlja prijatna toplina, nešto poput termofora, samo dugotrajnije. Zimi je ovo dejstvo posebno korisno, jer se suprotstavlja upravo sužavanju krvnih sudova koje izaziva hladnoća.
Drugi važan sastojak je prirodni mentol iz nane. Mentol deluje na receptore u koži koji osećaju hladnoću i time direktno umanjuje osećaj bola. Kombinacija toplote kapsaicina i svežine mentola daje karakterističan osećaj koji mnogi korisnici opisuju kao olakšanje već posle nekoliko minuta.
Treći deo formule čine etarska ulja eukaliptusa i lavande. Njihov zajednički aktivni princip, 1,8-cineol, prema opisu proizvođača deluje protivupalno, antioksidativno i imunomodulatorno. Kada se zapaljenje u zglobu smiri, povlače se i njegovi klasični znaci, a to su bol, otok, crvenilo, toplina i otežan pokret. Lavanda dodatno sadrži linalol i kamfor, poznate po umirujućem dejstvu.
Sve to nosi baza od hladno ceđenog maslinovog ulja, pčelinjeg i biljnog voska, uz dvanaest lekovitih biljaka našeg podneblja. Proizvođač navodi da aktivne materije deluju najjače na mestu primene, ali da zbog lakog prolaska kroz kožu blaže deluju i šire, kroz limfu i krvotok.
Pre nanošenja operite ruke, a bolno mesto isperite mlakim čajem od kamilice i osušite blagim tapkanjem. Plastičnom špatulicom uzmite malo melema, prenesite ga na jagodicu prsta i nanesite tanak sloj. Utrljavajte polako, kružnim pokretima, dok koža ne upije melem. Postupak ponovite tri do četiri puta dnevno, a obavezno uveče pred spavanje. Posle upotrebe špatulicu operite vrelom vodom i čuvajte potopljenu u alkoholu od sedamdeset posto.
Posle nanošenja melema na kapsaicin ne zaboravite da dobro operete ruke sapunom. Ne dodirujte oči, nos i usne dok ruke nisu čiste, jer ljuta paprika i tamo peče. Na oštećenu kožu, otvorene rane i sluzokožu melem se ne nanosi.
Melem najbolje deluje uz nekoliko jednostavnih navika. Ujutru pre ustajanja iz kreveta nekoliko puta savijte i ispružite kolena i prste, da se zglobna tečnost pokrene. Toplo se obucite u slojevima i čuvajte krsta i kolena od promaje, pa vam pojas od ovčije vune ili štitnik za koleno mogu biti od koristi. Šetnja od pola sata dnevno, čak i po hladnom, pomaže više od celodnevnog sedenja. Kada nosite drva ili džakove, dižite teret iz kolena, a ne iz leđa.
Pregled je neophodan ako je zglob naglo otekao, crven i topao na dodir, posebno ako imate i povišenu temperaturu. Isto važi za bol posle pada ili udarca, kao i kada se zglob zaključava i ne može da se pomeri. Bol u leđima koji se širi niz nogu, praćen trnjenjem ili slabošću stopala, traži hitnu procenu jer može ukazivati na pritisak na nerv.
Osobe sa dijagnostikovanom reumatskom bolešću treba da nastave terapiju koju im je propisao reumatolog. Proizvođač navodi da je moguće da lekar smanji zvaničnu terapiju kod redovne upotrebe melema, ali takvu odluku donosi isključivo lekar. Melem ne bi trebalo da koriste ljudi alergični na neki od sastojaka, a pre prve šire primene preporučuje se proba na malom delu kože.
Promena vremena se ne može sprečiti, ali zglobovi mogu biti spremniji za nju. Toplota, kretanje i redovno nanošenje melema pre nego što bol postane jak čine veliku razliku. Mnogi korisnici počinju sa mazanjem već u oktobru, kada se jutra ohlade, i tako dočekaju januar sa manje tegoba.